{"id":2838,"date":"2023-08-18T08:19:42","date_gmt":"2023-08-18T06:19:42","guid":{"rendered":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/?p=2838"},"modified":"2025-02-13T15:29:54","modified_gmt":"2025-02-13T14:29:54","slug":"utjecaj-hormona-na-zensko-raspolozenje-amksioznost-i-depresiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/utjecaj-hormona-na-zensko-raspolozenje-amksioznost-i-depresiju\/","title":{"rendered":"Utjecaj hormona na \u017eensko raspolo\u017eenje, anksioznost i depresiju"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Primje\u0107ujete li ponekad da se osje\u0107ate \u201edown\u201c bez nekog posebnog razloga? Nervozni ste na sve oko sebe i promjene raspolo\u017eenja vas naprosto izlu\u0111uju? Ako je odgovor na ijedno od ovih pitanja \u201eda\u201c, onda svakako preporu\u010damo daljnje \u010ditanje ovog bloga. Pi\u0161emo vam vi\u0161e o\u00a0utjecaju spolnih hormona na raspolo\u017eenje<\/strong>,\u00a0anksioznost te op\u0107enito na mentalno zdravlje<\/strong>\u00a0tokom na\u0161eg \u017eivotnog vijeka, ali i kako si mo\u017eete pomo\u0107i ukoliko se nosite s ovim problemom.<\/p>

Ve\u0107 nam je dobro poznato da hormoni \u201ekontroliraju\u201c puno toga u na\u0161em organizmu. Od na\u0161eg metabolizma, sna, apetita, rasta, razvoja, pa sve do na\u0161eg raspolo\u017eenja, a posljedi\u010dno i do na\u0161eg pona\u0161anja. Kako bi tema bila lak\u0161e shvatljiva, za po\u010detak moramo objasniti nekoliko va\u017enih stvari.<\/p>

Zapo\u010deli bismo s jednom zanimljivosti, a to je da steroidni\u00a0spolni hormoni<\/strong>\u00a0imaju<\/strong>\u00a0va\u017enu ulogu u na\u0161em razvoju<\/strong>\u00a0od samog po\u010detka na\u0161eg \u017eivota, djeluju\u0107i na strukturu i funkciju mozga, izazivaju\u0107i promjene \u017eiv\u010danog sustava i\u00a0 promjene u pona\u0161anju specifi\u010dne za mu\u0161ki i \u017eenski spol. Drugo sli\u010dno razdoblje u na\u0161em odrastanju i razvoju je adolescencija, u kojoj spolni hormoni dalje oblikuju na\u0161 mozak \u0161to \u0107e imati dugoro\u010dne u\u010dinke na na\u0161e pona\u0161anje u odrasloj dobi. Nadalje, s obzirom da je mozak spolno dimorfan, hormoni \u0107e razli\u010dito utjecati na raspolo\u017eenje i pona\u0161anje mu\u0161karaca i \u017eena. To zna\u010di da \u0107e izlo\u017eenost testosteronu ili estrogenu izazvati jedan skup u\u010dinaka kod mu\u0161karaca, a drugi skup u\u010dinaka kod \u017eena. Stoga se o utjecaju spolnih hormona na raspolo\u017eenje i pona\u0161anje svakako mora govoriti zasebno za mu\u0161ki i \u017eenski spol.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Utjecaj spolnih hormona na raspolo\u017eenje u \u017eena\n<\/h4>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kao \u0161to smo ranije spomenuli,\u00a0\u017eene tijekom svog \u017eivota pro\u017eivljavaju nekoliko razdoblja u kojima dolazi do velikih promjena u razinama spolnih hormona<\/strong>. Tijekom adolescencije dolazi do naglog porasta razine spolnih hormona, zatim dolazi do vrlo visokih razina tokom trudno\u0107e te brzog pada nakon trudno\u0107e, tijekom perimenopauze dolazi do opadanja razina, a u postmenopauzi su razine vrlo niske. Osim toga,\u00a0svaki mjesec dolazi do fluktuacija u razinama spolnih hormona<\/strong>, ovisno o fazi mensturalnog ciklusa.<\/p>

Poznato je kako\u00a0hormoni jajnika mogu utjecati na sinapti\u010dki prijenos na 2 na\u010dina<\/strong>: izmjenom odgovora postsinapti\u010dkih receptora ili izmjenom presinapti\u010dkog otpu\u0161tanja neurotransmitera. Promjene u ovim mehanizmima utje\u010du na neurokemijske sustave bitne za odr\u017eavanje zdrave emocionalne i kognitivne kontrole, kao \u0161to su\u00a0dopaminergi\u010dki, serotonergi\u010dki, glutamatergi\u010dna i \u03b3-aminomasla\u010dna kiselina (GABA)-ergi\u010dki sustav<\/strong>.<\/p>

Progesteron ponajvi\u0161e utje\u010de na GABA-ergi\u010dki sustav.\u00a0Niska razina hormona progesterona utje\u010de na sni\u017eavanje GABA-e<\/strong>, koja je\u00a0poznata po svom umiruju\u0107em u\u010dinku<\/strong>\u00a0te ima va\u017enu ulogu u kontroli stresa, straha te anksioznosti. S druge strane,\u00a0estrogen mo\u017ee pomo\u0107i u pove\u0107anju razine serotonina<\/strong>\u00a0(poznat i pod nazivom \u201ehormon sre\u0107e\u201c)\u00a0te dopamina<\/strong>\u00a0(\u010diji je krajnji produkt adrenalin, koji se va\u017ean za osje\u0107aj uzbu\u0111enosti) koji poma\u017eu u pobolj\u0161anju raspolo\u017eenja.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Predmenstrualni sindrom (PMS)\n<\/h4>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Smatra je kako je fluktuacija spolnih hormona tokom menstrualnog ciklusa zaslu\u017ena za pojavu cikli\u010dke pojave simptoma\u00a0predmenstrualnog sindroma (PMS-a)<\/strong>\u00a0kod nekih \u017eena. Simptomi su razli\u010diti te uklju\u010duju nadutost, promjene u apetitu, napetost u dojkama, ali i psihi\u010dke i emocionalne simptome poput napetosti, razdra\u017eljivosti, emocionalne osjetljivosti, a u nekih i epizode depresije.\u00a0Simptomi PMS-a se javljaju 5-10 dana prije po\u010detka menstruacije<\/strong>, a staju nekoliko sati nakon \u0161to nastupi menstruacija.<\/p>

Manji postotak \u017eena (2-5%) iskusi i\u00a0predmenstrualni disfori\u010dni poreme\u0107aj (PMDD)<\/strong>, koji je te\u017ei oblik PMS-a. Simptomi PMDD-a su sli\u010dni simptomima PMS-a, me\u0111utim puno su te\u017ei i ozbiljniji te mogu biti toliko ozbiljni da prekidaju sve dnevne aktivnosti te tako znatno smanjuju kvalitetu \u017eivota \u017eene.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Perimenopauza i menopauza\n<\/h4>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Prelazak u\u00a0menopauzu<\/strong>\u00a0predstavlja veliku hormonalnu promjenu te se povezuje s razli\u010ditim fizi\u010dkim i psihi\u010dkim simptomima.\u00a0Razdoblje prije menopauze se naziva perimenopauza<\/strong>, a javlja se 5-10 godina prije nego \u0161to nastupi menopauza. Nakon 40. godine \u017eivota sve je manje kvalitetnih jajnih stanica, mijenjaju se njihovi receptori, a samim time mijenja se i proizvodnja spolnih hormona,\u00a0dolazi do neravnote\u017ee estrogena i progesterona<\/strong>\u00a0koja dovodi do niza simptoma vezanih uz razdoblje perimenopauze.\u00a0 Neki od simptoma perimenopauze su nepravilni menstrualni ciklusi, valovi vru\u0107ine (valunzi), no\u0107no znojenje, umor, smanjenje libida, vaginalna suho\u0107a, ali i izra\u017eeniji simtomi PMS-a, iritabilnost, osjetljivost, anksioznost, manjak motivacije i bla\u017ee depresivne epizode. Nadalje,\u00a0menopauza<\/strong>\u00a0ozna\u010dava posljednju menstruaciju \u017eene, nakon koje dolazi do pada funkcije jajnika te\u00a0naglog pada hormona estrogena i progesterona<\/strong>.\u00a0Razdoblje nakon menopauze se naziva postmenopauza<\/strong>\u00a0te u njoj tako\u0111er \u010desto dolazi do promjena raspolo\u017eenja, osje\u0107aja iritabilnosti i ljutnine, anksioznosti, gubitka motivacije te samopouzdanja, a mo\u017ee do\u0107i i do depresivnih epizoda. Me\u0111utim,\u00a0 zanimljivo je napomenuti kako je u nekim studijama zabilje\u017eeno kako su u \u017eena u perimenopauzi \u010de\u0161\u0107e primije\u0107eni simptomi depresije u odnosu na \u017eene u postmenopauzi.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Maca \u2013 peruanska balansatorica hormona\n<\/h4>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Mnoge \u017eene simptome hormonalnog disbalansa \u017eele rije\u0161iti prirodnim putem, a kao rje\u0161enje tog problema izvrsnom se pokazala\u00a0peruanska biljka maca<\/strong>.\u00a0Maca<\/strong>\u00a0je biljka iz porodice krsta\u0161ica koje raste na andskim visoravnima na 3700 \u2013 4300 m nadmorske visine te je jedna od rijetkih biljaka koje mogu opstati na tako visokim nadmorskim visinama. Tajna visoke otpornosti je u\u00a0podzemnom korijenu, hipokotilu<\/strong>, koji biljci slu\u017ei za pohranu hranjivih sastojaka. Hipokotilni gomolj se javlja u razli\u010ditim fenotipovima, a komercijalno se uzgaja u 3 boje: \u017eutoj (zlatnoj), crvenoj i crnoj.\u00a0<\/strong>Maca sadr\u017ei razli\u010dite skupina biolo\u0161ki aktivnih spojeva, a neki od njih su\u00a0macamidi i macaeni<\/strong>\u00a0(spojevi specifi\u010dni za macu),\u00a0alkaloidi<\/strong>,\u00a0fitosteroli<\/strong>,\u00a0antocijanidini<\/strong>\u00a0te vitamini i minerali<\/strong>. Obiluje slo\u017eenim ugljikohidratom \u0161krobom, stoga ju je radi bolje probavljivosti i okusa\u00a0potrebno termi\u010dki obraditi, tj. \u201eaktivirati\u201c.<\/strong><\/p>

Bioandina Maca<\/strong>\u00a0se podvrgava procesu\u00a0\u017eelatinizacije<\/strong>\u00a0kojom se pomo\u0107u visoke temperature i tlaka poti\u010de \u017eelatinizacija \u0161kroba.\u00a0\u017delatinizacijom se pove\u0107ava broj sekundarnih metabolita mace<\/strong>, pa zato takvu macu zovemo\u00a0\u201eaktiviranom\u201c.<\/strong>\u00a0Aktivirana maca je poznata balansatorica hormona te svojim djelovanjem na hormone mo\u017ee djelovati i na psihi\u010dke simptome nastale hormonalnim disbalansom.<\/p>

Bioandina Premium MIX Maca<\/strong>\u00a0se sastoji od kombinacije ekstrakta (najja\u010deg na tr\u017ei\u0161tu) aktivirane \u017eute, crvene i crne mace.\u00a0Doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava<\/strong>. Smatra se iznimno korisnim dodatkom prehrani za \u017eene koje imaju izra\u017een PMS te simptome povezane s menopauzom.<\/p>

Pozitivan utjecaj mace na raspolo\u017eenje<\/strong>\u00a0je prikazalo nekoliko studija koje su do\u0161le do zaklju\u010dka kako maca mo\u017ee smanjiti psiholo\u0161ke simptome, uklju\u010duju\u0107i nervozu, anksioznost i depresiju, u perimenopauzalnih i postmenopauzalnih \u017eena.\u00a0<\/p>

Macu \u010desto koriste i osobe koje imaju problema s\u00a0hormonalnim aknama, policisti\u010dnim jajnicima, bolnim menstruacijama, umorom te brojnim drugim problemima uzrokovanim hormonalnim disbalansom<\/strong>.<\/p><\/div><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Amanda Ga\u0161i, mag. nutr.<\/p><\/div><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Literatura<\/strong>:<\/p>

Barth, C., Villringer, A., Sacher, J. (2015) Sex hormones affect neurotransmitters and shape the adult female brain during hormonal transition periods.\u00a0Frontiers in Neuroscience.\u00a0<\/em>9<\/strong>. 37<\/p>

Berga, S.L., Smith, Y.R. (2012) Chapter 25 \u2013 Hormones, Mood and Affect. U: Fink, G., Pfaff, D.W, Levine, J.E. (ured.). Handbook of Neuroendocrinology. (str. 551-571) Cambridge, Massachusetts, SAD, Academic Press<\/p>

Brooks, N.A., Wilcox, G., Walker, K.Z., Ashton, J.F., Cox, M.B., Stojanovska, L. (2008) Beneficial effects of Lepidium meyenii (Maca) on psychological symptoms and measures of sexual dysfunction in postmenopausal women are not related to estrogen or androgen content.\u00a0Menopause<\/em>.\u00a015(6)<\/strong>. 1157-62<\/p>

Meissner, H.O., Reich-Bilinska, H., Mscisz, A., Kedzia, B. (2006) Therapeutic Effects of Pre-Gelatinized Maca (Lepidium Peruvianum Chacon) used as a Non-Hormonal Alternative to HRT in Perimenopausal Women \u2013 Clinical Pilot Study.\u00a0International Journal of Biomedical Science<\/em>.\u00a02(2)<\/strong>. 143-159<\/p>

Pillerov\u00e1, M., Borb\u00e9lyov\u00e1, V., Pastorek, M., Riljak, V., Hodosy, J., Frick, K.M., & T\u00f3thov\u00e1, L. (2022). Molecular actions of sex hormones in the brain and their potential treatment use in anxiety disorders.\u00a0Frontiers in psychiatry<\/em>.\u00a013<\/strong>. 972158<\/p>

Steiner, M., Dunn, E., Born, L. (2003) Hormones and mood: from menarche to menopause and beyond.\u00a0Journal of Affective Disorders<\/em>.\u00a074(1)<\/strong>. 67-83.<\/p>

Stojanovska, L., Law, C., Lai, B., Chung, T., Nelson, K., Day, S., Apostolopoulos, V., Haines, C. (2015) Maca reduces blood pressure and depression, in a pilot study in postmenopausal women.\u00a0Climacteric<\/em>.\u00a018(1)<\/strong>. 69-78.<\/p>

Sundstr\u00f6m-Poromaa, I, Comasco, E,Sumner, R, Luders, E. (2020) Progesterone \u2013 Friend or foe?\u00a0Frontiers in Neuroendocrinology<\/em>.\u00a059<\/strong>. 100856.<\/p><\/div><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Primje\u0107ujete li ponekad da se osje\u0107ate \u201edown\u201c bez nekog posebnog razloga? Nervozni ste na sve oko sebe i promjene raspolo\u017eenja vas naprosto izlu\u0111uju? Ako je odgovor na ijedno od ovih pitanja \u201eda\u201c, onda svakako preporu\u010damo daljnje \u010ditanje ovog bloga.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2842,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[33],"tags":[98],"class_list":["post-2838","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog","tag-najcitanije"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2838","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2838"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2838\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2842"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nenasal.xyz\/bio\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}